Bečići, Rafailovići, Boreti i Ivanovići: gdje odsjesti i kako do Budve
Bečiće i Rafailoviće najlakše je upoznati duž obale. Kad birate smještaj, prođite put u suprotnom smjeru, od mora do kućnog praga. Boreti su prema Budvi, a Ivanovići se uzdižu iznad obale. Od strane magistrale na kojoj živite zavise i povratak s plaže i jutarnji put do škole.
Istorija u fotografijama: Boreti s pješačkog mosta · Stara maslina u Ivanovićima
Od mora uzbrdo
Geograf Dušan Martinović prije pola vijeka već je ubrajao Bečiće među šest razvijenih turističkih centara opštine. U zapisu iz 1976. obalu je posmatrao zajedno s putevima prema unutrašnjosti. Tako je lakše razumjeti ovo susjedstvo: iza hotela kraj mora počinje stari put prema selu na padini.
Na karti pronađite obalu između Zavale i Kamenova. Duž mora se proteže plaža, a iza nje prolazi Jadranska magistrala. Uvećajte ulicu i pratite gdje prelazi magistralu. Ako iznajmljujete stan, zamolite vlasnika da označi ulaz u zgradu.
Bečići: do plaže s dječjim kolicima
Za sedmicu kraj mora važan je prolaz od kuće do plaže. Za život tokom cijele godine dodajte prodavnicu i stajalište. Vratite se cijelim putem s kolicima, peškirima i kesama: tada se najbolje uoče stepenice koje na slikama stana lako promaknu.
U našem primjeru godišnjeg zakupa, stan od 46 m² u Bečićima s garažnim mjestom koštao je 650 € mjesečno. Za useljenje su tražene dvije mjesečne zakupnine i depozit. Oglas za stan i porodični budžet.
Zeleni krš, mjesto sastajanja na bečićkoj plaži
Pedesetih godina XX vijeka za dogovor o susretu na bečićkoj plaži ponekad su bile dovoljne dvije riječi: Zeleni krš, zelena stijena. Hroničar Vlado Duletić pamtio je kako su se po njoj ljudi pronalazili na dugoj plaži. Zeleni slojevi isticali su se u uobičajenom sivom krečnjaku. Kupačima i mladima iz kraja to je bilo dovoljno da tu dogovore susret.
U istorijskom opisu isti kamen ima drugo značenje. Pozivajući se na publikaciju Marka Ivanovića, Duletić prenosi opis granice iz 1482. Linija između Maina i Paštrovića spuštala se preko Tri vrela do Zelenog krša kod mora, a zatim skretala prema Svetom Tomi. Danas se sela porede po prilazu, nadmorskoj visini i udaljenosti od plaže. U starom dokumentu obala se prepoznavala po izvorima, kamenu i crkvi. O nastanku granice više govori ugovor Paštrovića s Venecijom.
Vlado Duletić, Zapisi sa kamena crnogorskog, str. 67–70. Poslijeratna svakodnevica opisana je prema autorovim sjećanjima, a pravac granice prema istorijskoj analizi koju navodi.Kako se mijenjala bečićka obala
Četiri godine, pet hotela
Godine 1970. otvoreni su Belvi s depandansima i 644 ležaja, te Montenegro sa 344. Godinu kasnije pridružio se Montenegro A sa 536 ležajeva. Mediteran je 1972. dodao još 442. S prvim Splendidom pet objekata imalo je ukupno 2380 ležajeva. Broj označava smještajni kapacitet, a ne dolaske u sezoni.
Duletić je tu cjelinu uporedio s hotelima na Slovenskoj plaži u Budvi, gdje su bila 1654 ležaja. Na jednom dijelu Bečića istovremeno je moglo boraviti više gostiju nego u čitavoj grupi velikih susjednih hotela. Podaci pokazuju da su Bečići bili zaseban centar gradnje, čije se razmjere teško vide s fotografije jedne fasade.
U susjednom Pržnu 1970. otvoren je Maestral sa 294 ležaja. Duletić ga svrstava u kategoriju A, dok je većina objekata tog talasa gradnje imala kategoriju B. Na istoj obali razvijani su različiti modeli ljetovališta.
Vlado Duletić, Budva — Od mita do stvarnosti, digitalna biblioteka Montenegrina. Odjeljci o kulturnoj baštini i istoriji turizma.
Rafailovići: od stola uz more do stajališta
Ako birate između stana uz more i onog na padini, pogledajte oba iste večeri. Uz more otvorite prozor spavaće sobe i poslušajte koliko se čuje obližnja terasa. Od drugog stana spustite se do šetališta, pa se vratite običnim korakom. Zimi prođite i put od prodavnice u kojoj biste kupovali namirnice.
Za putovanja u Budvi pronađite zaustavljanje prije potpisivanja ugovora. provjerite i povratak nakon lekcija ili posla. Autobuske linije duž obale.
Boreti: staro selo iznad Bečića
Tri domaćinstva u popisu iz 1521.
U osmanskom poreskom defteru iz 1521. upisane su Mahine s manjim naseljima, mahalama. Među imenima su Borete, Mažići i Košljun. Na poleđini lista 22 popisivač je za Borete zabilježio tri domaćinstva. Na poleđini lista 31 u registru iz 1523. za isto naselje navedena su četiri. Riječ je o poreskim domaćinstvima. Iz tih redova ne može se utvrditi koliko je djece ili odraslih živjelo pod svakim krovom.
Vinograd Crnojevića ima svoje mjesto u zapisu. Na sljedećoj stranici deftera iz 1523. navode se dvije parcele u Lušaništima i Dubovici, s prihodom od 150 akči. Ispod su dvije vodenice oporezovane sa po 15 akči. Ime rijeke kod jedne priređivači su uslovno pročitali kao Belasica, a kod druge je izričito naveden vodotok Bečić (Bećić). U samom upisu četiri domaćinstva u Boretama ti posjedi nijesu navedeni. Na osnovu deftera građevine se ne mogu vezati za parcelu na savremenoj karti.
B. Džurđev i L. Hajjosmanović. Dva deftera Crne Gore iz vremena Skender-bega Crnojevića, sveska II, Sarajevo, 1973, str. 45, 113–114.
Istorija kraja nastavlja se u poglavlju o Podmainama.
Sa stajališta na magistrali lako je pomisliti da su Boreti naselje uz samu obalu. Staro selo bilo je iznad plaže. U opisu mainskih rodova pominju se Boreti, odnosno Borete, u istoimenom selu. Prezime se sačuvalo i u sjećanjima mještana. O istoriji sela za zapis u Vijesti govorio je Krsto Boreta.
Radoslav Rotković povezivao je oblike Boreta i Borenthe u zapisu iz 1321. godine s Boretima kod Budve. U Krstovom porodičnom kazivanju staro selo koje je poznavao oblikovalo se početkom XVII vijeka. Prvi trag odnosi se na ime, drugi na sjećanje o naselju. Iz ove građe ne može se utvrditi je li starije prezime ili ime mjesta.
U zapisu iz 2016. pominju se kameno gumno kraj kuća i zidovi starog mlina za masline. Porodice su živjele od maslinarstva i ribolova. Autor se sjeća i druge vrste zarade: gosti iz bečićkih hotela penjali su se do kamenih kuća da obiđu staro selo.
Još jedan trag pruža popis mainskih crkava. Vlado Duletić u Boretima navodi crkvu Sv. Gospođe. U istom popisu navedena su i susjedna sela sa svojim crkvama. Ti zapisi pokazuju da su Boreti pripadali Mainama mnogo prije nego što su hoteli postali orijentiri na obali. V. Duletić, Zapisi iz budvanskog kraja, str. 149.
Stajalište Boreti: prema Budvi
Na priobalnoj liniji postoji stajalište Boreti. Taj naziv kažite vozaču ako u adresi smještaja piše samo „Bečići“. Za svakodnevne vožnje sačuvajte dvije tačke: gdje ujutro ulazite i gdje uveče izlazite. Provjerite i gdje možete preći magistralu na putu do kuće.
Ako će dijete autobusom u školu, prođite cijeli put radnim danom u vrijeme prvog časa. Uračunajte i hod od stajališta u Budvi do školskih vrata. Škole u Budvi i njihove adrese.
Ivanovići: selo, prezime i stara maslina
oblika Ivanovići znači «Ivanoviči», to jest porodica Ivanovići. Ivanović sačuvano je lično ime Ivan. U opisu mainskih rodova porodica Ivanović navedena je upravo u istoimenom selu, a kao krsna slava pominje se Mitrovdan. To daje osnovu za povezivanje imena mjesta s rodom. Redakcija nema dokument koji imenuje određenog Ivana po kojem je selo dobilo ime.
Kod Vlada Duletića to prezime nosi čovjek čije je zanimanje poznato. Mirko-Slobodan Ivanović njegovao je maslinjak i obnovio mlin za ulje u kojem su volovi pokretali kameni žrvanj. Duletić je opisao 108 starih stabala u maslinjaku u Toljen Dolu. Dvije masline i mlin porodice Ivanović.
Duletićeva knjiga donosi dva prikaza rada porodice Ivanović. Na str. 240 potpisan je maslinjak Mirka Ivanovića u Toljen Dolu, a na str. 241 stari mlin za ulje. Zajedno objašnjavaju vezu između mjesta: plodovi su sakupljani ispod stabala i odvoženi do kamenog žrvnja. Kako razlikovati Velju maslinu od drugog starog stabla.
Kako doći do Velje masline
Orijentir za skretanje s magistrale je hotel Splendid u Bečićima. Prema opisu Turističke organizacije Budve, put odatle vodi kroz Ivanoviće do Velje masline i dug je oko dva kilometra. Tako u jednom izletu možete obići i plažu i staro selo na padini.
Dvije stare masline u Ivanovićima i porodični mlin za masline
U knjizi Zapisi iz budvanskog kraja (2017, str. 239) Vlado Duletić opisuje još jednu staru maslinu u Ivanovićima, u Toljen Dolu. Na fotografiji uz klupu je Velja maslina. Koordinate stabla su 42,29469° sjeverno i 18,87419° istočno.
Ako ovdje tražite stan, pređite put od magistrale do samog ulaza. Dva kilometra do masline ne govore koliko je udaljena konkretna kuća. S dječjim kolicima provjerite stepenice i širinu bankine, a za povratak zimi pogledajte jesu li krivine osvijetljene poslije zalaska sunca.
Život na rivijeri zimi i ljeti · Plaže Budvanske rivijere · Vodič kroz Petrovac